Dugo razdoblje izolacije može biti nužna javno-zdravstvena mjera, ali jasno je da takva mjera može imati štetan utjecaj na duševno zdravlje pojedinaca. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je vodič za duševno zdravlje ljudi u samoizolaciji, u kojem navodi: “Ovakvo krizno razdoblje izaziva kod stanovništva stres.” Što biste dakle trebali učiniti ako je vaše duševno zdravlje na udaru tijekom samoizolacije? Postoje li načini da zaštitite svoje emotivno i mentalno zdravlje u mogućem dužem razdoblju koje provodite sami?
Obvezatno nađite vrijeme za mikrouzdizanje tijekom dana Dr. Lucy Atcheson, savjetodavna psihologinja, kaže da je jedan od glavnih problema samoizolacije taj što nam počnu nedostajati “mikrouzdizanja” kojima povremeno “začinjavamo” svoje dane, a da toga nismo uvijek niti svjesni. Ona je za The Independent izjavila: “Na svojem putu do kuće možda imate običaj svratiti u omiljeni kafić ili pozdraviti nekoga na ulici, a to su one svakodnevne sitnice koje nam pomažu da se emotivno uzdignemo, često i onda kad toga nismo niti svjesni. Kad ste sami kod kuće, to se ne događa, a kumulativni učinak toga je golem, posebice negdje pred kraj tjedna. Stoga, trebamo sami oblikovati takva ‘mikrouzdizanja’, a to bi trebalo biti nešto što nam daje osjećaj dostignuća. To bi mogla biti neka nova tjelesna vježba, malo dodatnog učenja stranog jezika, razgovaranje s nekim putem telefona ili društvenih mreža, ili pridruživanje nekom klubu ljubitelja knjiga na internetu.”
Trudite se hraniti se zdravo
Kad ste kod kuće, možete pasti u kušnju da dugo sjedite na kauču ne krećući se, konzumirajući neujednačene obroke i grickajući tijekom čitavog dana samo da biste se nečim zanimali.
Emma Carrington, menadžerica za savjetovanje i informiranje pri Mental Health UK, kaže: “Potrudite se hraniti se zdravo. Ukoliko nemate nikoga tko bi vam mogao donijeti hranu, prijavite se za naručivanje hrane iz mjesne prodavaonice. Raspitajte se postoji li neka skupina za podršku u vašoj društvenoj zajednici, koja bi vam mogla pružiti pomoć u kupnji.”
Koliko je god moguće, ostanite u vezi s prirodom
Steven Buckley, šef informiranja Minda, kaže da biste se trebali pokušati izložiti vanjskom svijetu i tjelesno vježbati koliko god je to moguće u okviru ograničenja u kojima se nalazite. “Naše tjelesno i duševno zdravlje su usko povezani. Pokušajte osmisliti nešto u što će biti uključene i tjelesne vježbe”, kaže on. “Iako ne možete provoditi vrijeme s drugima, iskoristite svaki privatni prostor na otvorenom koji vam je na raspolaganju — vrt ili balkon, ako ih imate — jer provođenje vremena na otvorenom također utječe na našu dobrobit.”
Ukoliko nemate priliku za to, Buckley također predlaže da što više gledate kroz prozor — da promatrate ptice ili da se bavite uzgojem sobnog bilja kako biste stimulirali svoj um i ostali u vezi s prirodom. Ukoliko je moguće, što češće otvarajte prozore i dopustite svježem zraku da uđe u vašu sobu.
Držite se uobičajenih aktivnosti
Ulovite li se kako provodite čitav dan u spavaćici ili se tek u tri sata poslijepodne sjetite da niste oprali zube jer ste znali da nećete nikoga vidjeti? Iako vam na kratke staze može biti lijepo da se malo ulijenite, na duže staze to neće donijeti ništa dobro vašem duševnom zdravlju.
Carrington kaže: “Koliko god je moguće, pokušajte očuvati svakodnevni raspored. Ustajte i liježite na vrijeme kako biste si osigurali dovoljno sna.”
Ipak, iako želite očuvati svakodnevni raspored, dr. Lucy Atcheson ozbiljno upozorava na opasnost od upadanja u cikličan ritam — spavanje, rad, jedenje — i ponavlja: “Pronađite nešto što će osvježiti vaš dan i dati mu novu vrijednost. Život se ne sastoji samo od spavanja i jedenja. Priuštite si i nešto zabavno, a to ne mora biti samo gledanje filmova.”
“Susrećem mnoge ljude koji tijekom samoizolacije gube optimizam. Oni koriste dodatno slobodno vrijeme da bi se preispitivali i ‘secirali’ sve što je pogrešno u njihovom životu — njihov posao, njihove odnose, njihova prijateljstva… Kad smo preopterećeni običnom svakodnevicom, lako je izgubiti radost življenja. Stoga, nađite nešto što će vas zabaviti i oraspoložiti.”
Nemojte samo sjediti pred ekranom
Cjelodnevno sjedenje pred ekranom — bilo da je to zbog posla ili iz zadovoljstva — nije najbolji način da provedete duža razdoblja, posebice zato što plava svjetlost koju emitiraju uređaji poput mobilnog telefona može negativno utjecati na vaš san i sveukupnu dobrobit.
Dobrotvorna organizacija Anxiety UK, koja pomaže ljudima koji pate od zabrinutosti, napravila je spisak mogućih aktivnosti u razdoblju samoizolacije kako bi vam pomogla da što raznovrsnije provedete vrijeme kod kuće u tjednima koji su pred nama. Ona predlaže preuzimanje snimljenih sadržaja s interneta, gledanje zanimljivih emisija,
bavljenje umjetničkim radom i kućnom radinošću, pletenje, kuhanje — posebice pripremanje novih jela, učenje nekog novog hobija, recimo origamija, video razgovor s prijateljima preko Skypea ili društvenih mreža, pisanje, čitanje knjiga, majstorije po kući ili vrtlarstvo.
Ostanite u vezi s ljudima
Samo zato što se nalazite u samoizolaciji ne znači da se morate potpuno isključiti iz svijeta, navodi Anxiety UK. “Ukoliko osjećate da se počinjete mučiti, odvojite vrijeme da nazovete prijatelja ili člana obitelji. Porazgovarajte s njim o tome kako se osjećate. Ako nemate nikoga s kim biste mogli popričati, možete nazvati neku službu za emotivnu i mentalnu podršku u vašoj zajednici.”
I Svjetska zdravstvena organizacija predlaže da održavate društvene kontakte tijekom razdoblja samoizolacije: “Čak i kad ste izolirani, trudite se da koliko je god moguće očuvate svoje svakodnevne rutine ili da stvarate nove. Ako su zdravstvene vlasti preporučile da ograničite svoje tjelesne kontakte s drugima zbog sprečavanja širenja zaraze, možete ostati u vezi putem elektroničke pošte, društvenih mreža, video-poziva i telefona.”
Ograničite gledanje vijesti
Ako uvidite da vam neprekidno slušanje vijesti o koronavirusu utječe na duševno zdravlje, a posebice stalno praćenje vijesti i komentara na društvenim mrežama, onda se malo “isključite”. Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje: “Gotovo neprekidan tijek izvješćivanja o širenju zaraze može kod svakoga dovesti do osjećaja zabrinutosti i nespokojstva. Potražite novosti i praktične upute od zdravstvenih stručnjaka ili na stranici Svjetske zdravstvene organizacije u određeno doba dana i izbjegavajte slušati ili pratiti glasine po društvenim mrežama koje vas mogu uzrujati i uznemiriti.”
Ne dopustite upadanje u vrtlog negativnosti
Dr. Lucy Atcheson naglašava da je za vaše duševno zdravlje najopasniji višak vremena koji vam odjednom stoji na raspolaganju da se kritički pozabavite vlastitim životom. Ona objašnjava: “Kad se nađete u samoizolaciji, imate dovoljno vremena za razmišljanje, što često ima za posljedicu da počnete osjećati veliko nezadovoljstvo vlastitim životom. Na početku ćete možda biti mirni i nećete se bojati virusa, ali moguće je da kasnije postupno nastupi upadanje u začarani krug straha i kritiziranja sebe i svojeg života, ali doista se trebate truditi izbjeći takve negativne kognitivne vrtloge.”
Glasnogovornik Mental Health Foundation, britanske dobrotvorne organizacije za pružanje podrške osobama s narušenim duševnim zdravljem, kaže: “Od pomoći je da ovo prepoznate kao drukčije razdoblje u vašem životu, i to ne obvezno loše, čak i ako vi to niste sami odabrali. To će vam donijeti novi ritam života i pružiti priliku da budete u
kontaktu s bližnjima na drukčiji način nego inače.”
Izvor: independent.co.uk